U vinu je istina

In vino veritas

Stara latinska poslovica kaže „IN VINO VERITAS“ ili „U vinu je istina“. Što je to čarobno u vinu što tjera na istinu? Samo vino je čarobno. Osjećaj koji vino daje čovjeku kod ispijanja nije osjećaj gašenja žeđi, nego osjećaj ugode.

O vinu bi se moglo pričati danima. Pregršt je pitanja i odgovora vezano na tematiku vina. Kako nastaje, kako se čuva, koje su vrste vina, u kakvim se čašama poslužuje pojedino vino, na kojoj se temperaturi poslužuje, uz koje jelo najbolje pašu pojedine vrste, te kako se vino reflektira na zdravlje čovjeka.

O vinu i oko vina isprepliću se razne teme. Tematikom vina bave se vinogradari, podrumari, enolozi, etnolozi, nutricionisti, turistički djelatnici i svećenici. Poznavanje vina danas je civilizacijska norma. Vino je svakako jedno od najstarijih i najpopularnijih alkoholnih pića. Ponukalo je razvoj jedne cijele znanstvene discipline, a to je enologija.


Postoji nekoliko podjela kada govorimo o vinu. Jedna je podjela prema boji – na bijela, crna i roze vina. Ovisno o procesu proizvodnje vina možemo podijeliti na negazirana i gazirana (pjenušava). Prema sadržaju neprovrelih šećera, vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka. Postoji još čitav niz sitnih podjela, no laiku bi ove podjele bile sasvim dovoljne.

Poznatije sorte bijelih vina su: Graševina, Chardonnay, Moslavac, Muškat, Pinot bijeli, Pinot sivi, Pošip, Sauvignon, Silvanac zeleni, Traminac, Malvazija, Žilavka, te Žlahtina.

Poznatije crne sorte su: Babić, Cabernet sauvignon, Frankovka, Pinot crni, Plavac mali, Portugizac, Teran, Merlot i Zweigelt.


Razna vina

Prema kakvoći vina dijelimo na stolna, kvalitetna i vrhunska. Jasno je da treba težiti što većoj proizvodnji onih kvalitetnih i vrhunskih vina. Francuska i Italija se mogu pohvaliti da su u samom vrhu proizvodnje tih vina.

Ljubitelji vina kod raspoznavanja, osim boje, nekako najlakše dijele vina prema količini neprovrelog šećera u tom vinu. Pa tako razlikujemo suha vina (sa količinom neprovrelog šećera do 4 g/l), polusuha vina (4-12 g/l), poluslatka (12-50 g/l) i slatka (vina sa više od 50 g/l neprovrelog šećera).

U vinima je najzastupljenija vinska kiselina, a tu su još jabučna te mliječna i octena kiselina.

Kada govorimo o vinima ne može se izbjeći pojam predikatna vina. To su vina posebne kvalitete koja je postignuta određenim stupnjem prezrelosti grožda u posebnim uvjetima, kako berbe, tako i prerade. Razlikujemo kasne berbe (proizvodnja od prezrelog grožđa), izborne berbe (proizvodnja isključivo od posebno izabranog grožđa), izborne berbe bobica (proizvodnja od prezrelih, izabranih te plemenitim pljesnima napadnutih bobica), izborne berbe prosušenih bobica (proizvodnja od izabranih prosušenih bobica), te ledene berbe (od grožđa ubranog na temperaturi od najmanje -7°C te prerađenog u smrznutom stanju).

Razne sorte grožđa beru se i u raznim periodima vremena berbe kada one postižu svoj optimum, pa tako neke sorte beremo početkom rujna, neke krajem rujna, neke sredinom listopada, a naravno da kasne i ledene berbe ulaze i duboku u kraj godine.

Proizvedeno se vino treba čuvati u podrumima u kojima bi trebali vladati optimalni uvjeti.Temperatura takvih podruma trebala bi se kretati od 7 do 13°C.

Vrlo je bitan elemenat i temperatura na kojoj se poslužuje vino. Ta se temperatura također razlikuje prema pojedinim vrstama vina. Pjenušava vina se poslužuju na temperaturi od 6 do 10°C. Bijela, suha, polusuha te mlada crna vina na 8 do 12°C, dok se puna, jaka, crna vina te specijalna i slatka poslužuju na čak 15 do 17°C.


In vino veritas 2

Kada govorimo o vinu, jedna od nezaobilaznih tema je utjecaj vina na zdravlje. Dobro je poznata uzrečica „Vino je lijek“ i uistinu u tome ima puno istine, ali isto tako kao i sa bilo čime u životu tako ni sa vinom ne treba pretjerivati.

Utjecaj vina na zdravlje čovjeka podvrgnut je ispitivanjima medicinskih stručnjaka i znanstveno je dokazano da ljudi, koji se potpuno odriču vina, imaju veće šanse oboljeti od brojnih bolesti, a isto tako mogu imati kraći životni vijek.

Svjetska epidemiološka studija iznosi rezultate istraživanja po kojima je smrtnost od srčanih bolesti i bolesti krvožilnih sustava daleko manja u zemljama u kojima je potrošnja vina veća (npr. Francuska). Umjereno uživanje u vinu smanjuje otpor u koronarnim žilama, te je olakšan rad srcu. Umanjuje se opasnost od tromboze, ne sljepljuju se krvne pločice, a pozitivno se mijenja razina kolesterola. Prema nekim studijama udio „dobrog“ HDL kolesterola se umjerenim pijenjem vina povećava čak i do 100%, dok se istodobno „opasni“ LDL kolesterol smanjuje i do 40%. U arterijama nastaje i oslobađa se određena količina ugljičnog monoksida (CO) te se krvne žile još više proširuju. Napomenimo da je ugljični monoksid jedna od najvažnijih tvari za sprječavanje koronarnih oboljenja.

Vino pojačava okus hrane i poboljšava probavu. Vino sprječava nastanak žučnih i bubrežnih kamenaca. Umjerene količine vina snižavaju tlak i smanjuju rizik od srčanog udara. Ispijanje veće količine vina može vrlo brzo opasno povisiti tlak pa s toga osobe koje pate od povišenog tlaka moraju biti vrlo obazrive.

Vino preventivno djeluje na slabokrvnost. Crna vina se tu naročito preporučuju jer sadrže do 10 mg željeza na litru, a isto tako, vitamin B12 koji se nalazi u crnom vinu pomaže vezivanju željeza i stvaranju novih crvenih krvnih stanica. Na taj način lakše se nositi sa anemijom čiji su znaci umor, vrtoglavica, slaba izdržljivost, pad koncentracije i slično.

Vino snažno potiče cjelokupni živčani sustav. Ono širi krvne žile, osobito one u mozgu. Pojačava se njihova prokrvljenost, moždane stanice dobivaju više kisika, te se tako izoštrava sposobnost mišljenja i poboljšava pamćenje.

Osobe koje piju vino za 25% manje oboljevaju od Alzheimerove bolesti. Justus Liebig je sredinom 19. st. napisao da je „vino mlijeko starosti“. Rimski pisac Plinije je u 1. st. n.e. zapisao „korist od vina može se mjeriti sa snagom Bogova“. O vinima su isto mišljenje imali i neki drugi antički liječnici kao npr. Hipokrat i Galen. Johann Wolfgang von Goethe održavao je dobru formu vinom – do svoje 82. godine ispijao bi dnevno barem flašu vina.

Osobe koje piju vino ne samo da prosječno žive duže, nego najčešće ostaju mnogo duže mlađi i vitalniji, no kao i u svemu, tako i u vinu ipak treba biti umjeren, treba si znati odrediti svoje osobne granice, uvidjeti i spoznati koliko vaš organizam može podnijeti, odnosno gdje je ona granica do koje vino čini dobro vašem tijelu i duhu, a gdje se ta granica prelazi. Stoga uživajte u vinu, ali obazrivo.


Izvori:

- http://www.sveosvemu.com/in-vino-veritas-1
- http://www.sveosvemu.com/in-vino-veritas-2
- http://www.sveosvemu.com/in-vino-veritas-3

 Bulin usluge Danilo © Perla d.o.o. 2012-2018