Povijest vina u Hrvata


Grozd na lozi


Vino: piće bogova, zdravlje, sreća...Budi li i u vama riječ vino ove asocijacije? Hrvatska obiluje vinogradima i prekrasnom paletom kvalitetnih vina.


Začetak uzvišenog i vjernog odnosa hrvatskog naroda prema vinima seže još u doba drevne hedonističke Grčke. Kovanice sa ugraviranim grozdovima i peharima iz 4. st. prije Krista pronađene su na otoku Visu. Dva stoljeća kasnije, grčki pisac Athenaios spominje znamenito viško vino. Najodgovoriniji za širenje vina su Rimljani. U okolici Poreča nalazi se hram posvećen vinskom bogu  Bacchusu. U 1. je stoljeću rimski car Klaudije dao vinogradima zasaditi Moslavačku goru, koja je u njegovu čast nazvana Mons Claudius. Vrijeme seobe naroda suprotno je očekivanome donijelo značajno širenje vinske kulture: istovremenim širenjem kršćanstva širio se i uzgoj vinove loze, zbog toga što je vino dio crkvenih obreda. Na Korčuli je pak pronađen statut iz 1407. kojime se nalaže kako će svaki zakupnik izgubiti sav prihod od vinograda ukoliko zanemari radove u njemu, a onome tko ga namjerno ošteti bit će odrezana desna ruka!

Nije samo priobalno pordučje bogato vinima, i kontinentalni dio posjeduje bogatu vinsku povijest i mnogo priča za podijeliti. Npr. 1209. je kralj Andrija II dodijelio Varaždinu prava slobodnoga grada i obavezao ga da županu varaždinske tvrđe isporučuje 20 kablova vina. 1841. nastupila je sustavna obnova vinogradarstva, a 10 godina kasnije hrvatska su vina priznata i nagrađena u Beču i Londonu. Od tada je vino postalo jedan od najvažnijih hrvatskih proizvoda. Krajem 19. st. iz Amerike u Europu prenesena je trsna uš koja je potpuno uništila stare vinograde, a mnogi vinogradari odselili su iz zemlje i svoje umijeće nastavili razvijati u inozemstvu. Danas su mnogi hrvatski vinari poznati od Kalifornije do Novog Zelanda. Za vingoradarstvo su natupila teška vremena obnove i nakon Drugog svjetskog rata ono je vratilo ugled. 1996. na svjestkom prvenstvu chardonnaya u Francuskoj najboljim je proglašen onaj iz Jaske.  

U kontinentalnoj se Hrvatskoj uglavnom njeguju bijele sorte kao što su Graševina, Rizling, Sauvignon, Traminac, Muškat, Silvanac, Burgundac, Moslavac te crna vina: Frankovka, Burgundac, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i druge. Istra je poznata po Malvaziji, Merlotu, Vrbničkoj Žlahtini, crvenom Muškatu itd. U Dalmaciji su poznate sorte Plavac, Debit, Trbljan, Maraština, Kujundžuša, Zlatarica, Babić itd. 

Prvo hrvatsko zaštićeno vino je Dingač 1961. Danas posjedujemo 697 zaštićenih vinskih vrsta od kojih se 76 smatra elitnim vinima, npr. Porečki muškat ottonel, Porečki merlot, Vrbnička žlahtina, Primoštenski babić, Bolski plavac...

Ljubav i posebna veza ovog naroda sa vinom vidljiva je ne samo u obliku osvojenih medalja i nagrada, već u narodnoj baštini, od vinskih motiva u vezu narodnih nošnji, običaja, do književnosti, arhitekturi, kazališta i filma. Brojni stari običaji još uvijk žive i ne posustaju pred naletom modernih vremena. Diljem zemlje svake se godine 11 studenog obilježava Martinje, koje predstavlja krštenje mošta u vino i sa sobom donosi vinske veselice, slavlja na kojima se tradicionalno služi pečena guska i kesten.

Hrvatska bi kuhinja bila poput nedovršenog, neoslikanog platna bez dobrog i odgovarajućeg vina. Kaže se da se jača suha vina poput Prošeka služe kao aperitivi, školjke i rakovi služe se uz laganije bijele sorte (npr. Žlahtina), riba uz crno vino, divljač uz jače crne sorte (Plavac, Babić itd.) a voće uz npr. Malvaziju i Muškat.

Možda vas ovaj tekst potakne da istražite okuse hrvatskih vina, isprobate razne vrste, posjetite neke od tradicionalnih vinskih manifestacija i naših poznatih vinarija. Isprobavanje raznolikih vinskih sorti dok ne dođete do uzorka koji vam odgovara uvijek je uzbudljiva avantura. Živjeli!


Izvor:   http://bite-my-cake.blogspot.com/2011/03/povijest-vina-u-hrvata-history-of.html

 Bulin usluge Danilo © Perla d.o.o. 2012-2018