Masti


Ulje i maslac


Masti su smjese organskih spojeva koji su po kemijskoj strukturi trigliceridi, odnosno esteri dugolančanih masnih kiselina i alkohola, glicerola, a pripadaju velikoj skupini lipida. Masti predstavljaju, nakon ugljikohidrata, glavni i rezervni izvor energije za naš organizam, a osim toga, omogućuju apsorpciju tvari topljivih u mastima, posebno vitamina A, D, E i K. Također, sudjeluju u izgradnji stanica, štite naše organe i organizam od ekstremnih temperatura i bitan su izvor masnih kiselina. Masne kiseline se dijele na zasićene i nezasićene, dok se nezasićene dijele na mononezasićene i polinezasićene. Razlikuju se po vrsti kemijskih veza unutar molekule, pa tako kod nezasićenih masnih kiselina postoji jedna (mono-) ili više dvostrukih veza (poli-) između ugljikovih atoma. Najpoznatije polinezasićene masne kiseline su omega masne kiseline koje su važne za kardiovaskularno zdravlje, dok su trans masne kiseline, koje nastaju proizvodnjom čvrste masti iz tekućih biljnih ulja, izrazito štetne za naše zdravlje. Primjeri nezasićenih masnih kiselina uključuju palmitoleinsku, oleinsku, linolnu, linolensku i arahidonsku kiselinu, dok zasićene masne kiseline su npr. laurinska, miristinska, palmitinska i stearinska. U prirodi se masti javljaju u dva agregatna stanja, pa su tako esteri nezasićenih masnih kiselina glavni sastojci ulja, a esteri zasićenih masnih kiselina glavni su sastojci krute masti. Izvor zasićenih masnih kiselina je uglavnom hrana životinjskog podrijetla, dok izvor nezasićenih masnih kiselina predstavljaju ulja biljnog podrijetla, orašasti plodovi i riba. Naš organizam može sintetizirati sve masne kiseline koje su mu potrebne, osim linolenske i linolne kiseline, te se one nazivaju esencijalnim masnim kiselinama i moraju se unositi hranom.


Izvor:   http://definicijahrane.hr/definicija/hranjive-tvari/masti/


 Bulin usluge Danilo © Perla d.o.o. 2012-2018