Povijest kave

Priča se da je tako počelo

Povijest kave - pastir

Za kavu su vezane mnoge legende. Ipak, najpoznatija je legenda o pastiru. Prvi korak u potrazi za domovinom kave vezan je uz Abesiniju, današnju Etiopiju. Naime, abesinski je pastir Kalid, iz plemena Galla, oko 850. godine, čuvajući svoje stado, primijetio da su ovce poslije brštenja nekih bobica iznimno živahne na popodnevnom suncu dok on umoran leži u hladu.

Kalid je odlučio i sam probati bobice kave, i otkrio da se osjeća puno bolje, da je pun energije. Supruga mu je savjetovala da svoje otkriće podijeli s njihovim duhovnim vođom, ali kad je ovaj vidio bobice i njihov učinak, prozvao ih je đavoljim djelom i bacio u vatru. Tada je sobu ispunio prekrasan miris, a dotad nepoznata aroma privukla je sve prisutne. Njegovi su pomoćnici bobice ubacili u vodu da se ohlade, a potom ih je svećenik ispitao. Proučio je i bobice i vodu koja je u međuvremenu promijenila boju. Probao ju je i proglasio čudotvornim napitkom. Otad su ga koristili za večernja bdijenja u molitvi bez osjećaja pospanosti.


S nama već 14 stoljeća

Uzgajanje divlje biljke koju danas latinski nazivamo coffea arabica počelo je, procjenjuje se, u šestom stoljeću. Do sada, međutim, nije pronađen zapis stariji od onog kojeg je zapisao arapski liječnik u desetom stoljeću. Tek u 13. Stoljeću kava se počela spravljati na način koji nalikuje suvremenoj upotrebi. Plodovi stabljike, odnosno grma, najprije su se očistili, potom pržili.


Arapski tajni napitak

Arapski trgovac kavom

Pravi podaci o kavi potječu tek iz petnaestog stoljeća, kada je pijenje kave postala moda u Arabiji. Smatra se da je porijeklom iz današnje jugozapadne etiopske provincije Kaffa koja se nalazi južno od jezera Tana. Kava se u Jemen počela prenositi preko 26 kilometara širokog morskog tjesnaca Bab al Mandeba. Arapi su ubrzo uvidjeli da je riječ o čudesnoj biljci - grmu koji daje crvene plodove iz kojih se može pripremiti gotovo čudotvoran, aromatičan napitak. Zato su dugo čuvali svoju tajnu i zabranili izvoz kave iz zemlje. Zabrana i tajna potrajale su sve do 1600. godine, kada su je, sasvim slučajno, otkrili portugalski i nizozemski moreplovci. Oni su je odnijeli na otok Cejlon u Indijskom oceanu te su je počeli kultivirati. Nekako istodobno je indijski je hodočasnik prokrijumčario sjeme i donio ga svojoj kući u Indiju te ga, očaran svojstvima napitka, počeo rasađivati. 

Nizozemac Hendrik Zwaardekroon je 1699. prenio biljku na otok Javu, a guverner nizozemske Indonezije Van Horn donio ju je 1712. u Amsterdam. Tamo je uzgajana u umjetnim uvjetima, u stakleniku, te rasađivana kao ukrasna biljka po staklenicima ostalih europskih gradova. Jedan grm kave stigao je u Pariz na dar francuskom kralju Luju XIV., koji joj je, smatrajući je dragocjenim raritetom, dao napraviti specijalnu kućicu - staklenik u "Jardin des plantes". Upravo odatle, a ne iz Amsterdama, kave se raširila po cijelom svijetu.


Zahvalimo trudu kapetana

Francuska nije bila izuzetno značajna kolonijalna sila, ali je tada, u 18. stoljeću, posjedovala mnoge prekomorske zemlje. Kako se cijelo to stoljeće vodila žestoka imperijalna borba za kolonije između europskih sila (Velike Britanije, Francuske i Španjolske), Francuzima je uspjelo učvrstiti se na otoku Karibima, posebno na otoku Martinique  u Malim Antilima. Taj, ne naročito velik otok odigrao je bitnu ulogu u širenju kave po svijetu. 

Prema povijesnim podacima, francuski je kapetan Gabriel Mathieu de Clieu na nejasan način došao do jednog ukrasnog grma kave u strogo čuvanom stakleniku u Parizu. Uz velik napor kapetan je uspio neoštećeni grm prenijeti svojim brodom do Martiniqua, gdje ga je uzgajao. Trud se isplatio. Pariški "ukrasni" grm dao je svoje prve plodove: zrele, crvene "trešnje" kave. Znajući koliku dragocjenost predstavlja biljka počeo ju je presađivati. Uspio je uzgojiti mnoštvo novih grmova. Kapetanov vrt postao je rasadište kave za sve francuske posjede, naročito po zemljama Južne i Centralne Amerike. Iz njegove biljke nastale su 1732. godine plantaže na Jamajci, Meksiku, Filipinima i Venezueli. Godišnji urod iznosi oko 6,5 milujuna tona zrna sirove kave.

Kava je konačno zavladala cijelim svijetom, ali kao napitak, ne kao biljka. Kavovac, kako se u nas naziva grm kave, može rasti samo u tropskom pojasu, između sjeverne Rakove i Južne Jarčeve obratnice. Danas kava raste u svim zemljama tog tropskog pojasa. Na otok Sumatru stigla je, također iz kapetanovog grma, 1715. godine, na Haiti i SantoDomigo 1720., a zanimljivo je da su i danas najveće plantaže kave u Brazilu nastale iz pariške prabiljke. Osim iz Etiopije, kava se širila svijetom i iz Ugande, gdje je u neposrednoj blizini jezera Viktoria 1860. pronađena divlja, samonikla biljka.


Kava kao piće za vračeve i gatanje

Kostarika - povijest kave

Kad su prvi Afrikanci počeli koristiti crvenu kavinu "trešnju", vjerojatno su cijeli plod kuhali i jeli ga kao hranu. Kasnije su primijetili da ga je dobro promiješati s lojem. Sigurno im je kasnije palo na um da prstima odstrane mesnatu pulpu "trešnje" i počnu upotrebljavati samo unutrašnje "koštice", ona dva mala zrna. Tek se kasnije došlo na ideju da se sirovo zrno počne pržiti. Kako i kada se kava počela mljeti i njezin prah miješati s vodom, nitko ne zna. Nomadski su narodi drobili kavine "trešnje", miješali ih s drugim sastojcima i pravili od toga kuglice koje su im služile kao hrana. Ubrzo su primijetili da ih kuglice osvježavaju, pa su počeli upotrebljavati i kavine listove - sušili su ih i pravili svojevrsno vino. Kava je tako postala istaknuti rekvizit vračeva i svećenika, koji su je obilno koristili i kao magiju i kao lijek, a kad im je trebalo, proglašavali su je otrovom. Stigavši u Europu, mnogo je izgubila od praznovjerja istočnjačkih zemalja, pa ipak se u 18. stoljeću proširilo gatanje iz taloga u prevrnutoj šalici. Mnogi su pak bili uvjereni da su u kavi pronašli davno traženi lijek. Neki liječnici davali su je i oboljelima. Kavane su nastale upravo zbog kave: njoj duguju svoju prošlost, sadašnjost, a vjerojatno i budućnost. Prve su kavane nastale u 15. stoljeću u Meki. Otkrivši stimulirajuće djelovanje kave, ljudi su se počeli uz nju okupljati u pojedinim kućama, no ubrzo su shvatili da je bolje naći se zajedno u jednoj javnoj prostoriji. Tamo je kava kuhana u velikim kotlovima i davana gostima u malim zemljanim i porculanskim šalicama. U Europi je prva kavana otvorena u Veneciji 1645. godine, a strast pijenja kave proširila se po cijelome svijetu, te je danas omiljen napitak milijuna ljudi. 


Izvor:  http://free-zg.t-com.hr/bonzvo/kafaproba2/povijest.html

 Bulin usluge Danilo © Perla d.o.o. 2012-2018