Perković


Željeznička stanica Perković 2


Zemljopisni položaj

Perković pripada krugu naselja oko željezničke stanice Perković, a to su još: Sitno Donje i Slivno.

Naselje Perković obuhvaća dva sela: Perkovići i Mrdeže, a pripadaju katastarskoj općini Slivno.


Perkovići


selo Perkovići

Perkovići su udaljeni od željezničke postaje Perković oko 1 km. Sama željeznička postaja se nalazi u sklopu katastarske općine i naselja Sitno Donje. Naselje Perković zanimljivo je i po tome što je podijeljeno i na zaseok Perkovići, Matići, Mrdeže i Podnjive.

Selo Perkovići leži na jugoistočnim padinama brdašca Srdašce (298 m), a sučelice selu s južne strane je Mravnik (503m), a s istočne strane Trovro (485 m).

Dolazeći vlakom iz Šibenika, Perkovići se nalaze s lijeve strane pruge kada se, nakon Košava i Laduša, između Mravnika i Srdašca izbije u udolinu nadomak postaji Perković.

Cestovnim putem u Perkoviće se stiže ili preko Danila i Slivna, ili preko Vrpolja i Ripišta.

U Perkovićima su se formirale tri cjeline: Selo, Matići i Podnjive. Selo je najstariji, jugozapadni dio sela. Matići (tog prezimena tu nema) su smješteni na padini Srdašca, da bi blago bilo bliže brdu, a što više zemlje ostalo za krčenje i obradu. Podnjive su novi dio sela, ispod polja oko seoske gusterne i starog nogometnog igrališta, uz cestu od željezničke postaje Perković, koja preko Mravničke rampe vodi za Mravnicu i Primorski Dolac, prema Splitu. U Podnjivama su kuće mladih obitelji, a oko gusterne su i sportski tereni (nogometno i košarkaško igralište). Gusterna je izgrađena 11. rujna 1911., što se i danas može pročitati uklesano u kamenu ispred česme.

Na Srdašcu su predjeli: Umac, Umčina, Peavac, Klančac, Zeljar, Privije, Potajuše, Vidogradine i drugi. Ispod Vinogradina nalazi se Pećina. Ima dva ulaza, a na zidu ispred većeg ulaza u kamenu je udubljenje, za koje legenda kaže da su to naćve u kojima su vile mijesile kruh. Na padini Srdašca prema lokvi Stavožer je jama Zvekača, za koju se priča da je podzemnim kanalima povezana s morem.

S južne strane pruge, ispod Sela, su Klačine gdje su talijanske barake, prema Mravniku je Katunište, uz put za Mravnicu su Gnjojevi i Lužine, gdje su vrtli i vinogradi. Nasuprot Stupa, koji su na Mravničkoj strani, preko pruge su Grebine ispod Crnog vrva.

Mravnik


Mrdeže

Mrdeže su prvi dio naselja Perković u koji se ulazi kada se cestom stiže iz pravca Šibenika, bilo preko Vrpolja i Ripišta, bilo preko Danila i Slivna. Smješteni su s obe strane ceste, a od željezničke postaje Perković udaljeni su oko 600m.


Povijesni pregled

Perković je do 1869. pripadao Slivnu.

Poimenice se u povijesnim izvorima prvi put javlja 1808. u spisima Mirovnog suda u Šibeniku o sukobima s mještanima Sitnog Donjeg oko pašnjaka u predjelu Trovro. U sukobima 1801. ranjen je lugar Jure Jakelić, a s njime su bili Jakov Arambašić, Nikola Arambašić i Jure Vranjić. Napali su ih Ivan Perković, Marko Perković, Jakov Perković, Ante Perković, Duje Perković, Bare Erceg i Šimun Crljen, a u pomoć su im pritekli Jure Papak, Jure Kundid i Mate Poljičak. Kapetan sela Sitno Donje Martin Rakić reč. Arambašić podnio je tužbu Tribunalu u Kninu. Sukob se nastavio, pa 1808. tužbu podnosi starješina općine Mandalina, koja počonje riječima: "Li abitanti di Percovich partinenza di questa comune...", iz čega vidimo da je Perković tada (Napoleonovo doba) pripadao općini Mandalina. Slijedeći put Perković nalazimo u ispravama prilikom izrade austrijskog katastra u Dalmaciji. U Uvodu Operata za poreznu općinu Slivno, u topografskom opisu, kao izdvojene grupe naselja, nabrajaju se: Mrdeže (Merdesa), Perković (Percovich), Stasa, Celić (Celich) i Crljen (Cerlien), koji svi zajedno čine selo koje nosi ime općine ("formano tutti assieme il villaggio, che porta lo stesso nome del comune"), tj. Slivno (Šibenik).

No, ono što je Perković "postavilo na kartu", jesu planovi i izgradnja željezničkih pruga u Dalmaciji 1870-ih godina.

Naime, po nazivu željezničke postaje Perković, uobičajeno je da se i naselje oko postaje naziva Perković, iako ona nije na području naselja Perković, već naselja Sitno Donje.

Dana 30. travnja 1872. u Carevinskom vijeću u Beču usvojen je zakon o gradnji pruga u Dalmaciji. U njegovom članku 1. stoji: "Ovlašćuje se vlada da izvede željeznički spoj prugom ... iz Splita preko Perkovića i Drniša do Knina ... s odvojcima od Perkovića do Šibenika ...".

Pokazalo se da ranije zacrtanu trasu treba prilagoditi konfiguraciji terena, pa je pruga od Splita prema Drnišu izgrađena uglavnom kroz katastarsku općinu Sitno Donje, tako da je i postaja/stanica odakle ide odvojak za Šibenik, u cijelosti izgrađena na području Sitnog Donjeg.

Ali zbog toga ime postaje nije mijenjano. Carski zakoni nisu se lako mijenjali, a kako je ostalo u zakonu, tako je ostalo i u nazivu postaje.

Po nazivu postaje, koji je upisan u sve karte i zemljovide, uskoro i po nazivu pošte, kao Perković se uobičajeno naziva ne samo uži dio naselja Sitnog Donjeg oko postaje, već i šire - naselja koja joj gravitiraju: Perković, Slivno (Šibenik), Sitno Donje i Sitno.

Danas se čak i povijesna župa Sitnica/Sitno zove župa Perković, iako joj naselje Perković ne pripada. Perković i Slivno pripadaju župi Danilo, a župi Perković pripadaju Sitno Donje, Sitno i Bogdanovići.

Perković se kao samostalno naselje iskazuje od 1900.


Izvor:  http://hr.wikipedia.org/wiki/Perković

 Bulin usluge Danilo © Perla d.o.o. 2012-2018